Testosteron: Hormon koji pokreće

facebooktwitterpinterest

Testosteron je hormon koji osim na mišiće i spolnost ima daleko širi učinak na organizam. On ima važan

utjecaj na kompletno psihološko i fizičko stanje pojedinca, radnu sposobnost, odnos s drugima, upjeh i

sreću u životu. Osim kod muškaraca značenje ima i kod žena, ne samo na fizički izgled, već i u psihičkom

pogledu.

Testosteron je važan motivacijski faktor na putu ostvarenja životnih ciljeva. Svatko tko želi nešto

napraviti u životu mora obratiti pozornost na testosteron, naučiti o njegovom djelovanju, te promjenama

količine testosterona u organizmu ovisno o dobi i okolnostima. Do kraja ovog članka ćete se bolje

upoznati s ovim važnim hormonom, kako za muškarce tako i za žene.

Kad se piše o razini testosterona u organizmu, često se može naići na podatak da je ona jednaka za sve

muškarce u dobi 19-70 godina. Nadalje, u literaturi nije lako pronaći ni podatke o točnim dozama

ukupnog, slobodnog i tzv. biodostupnog testosterona za pojedine dobne skupine. Stoga ćemo se

pozabaviti ovom problematikom i razjasniti kako godine života, prehrana, te suplementacija utječu na

razinu testosterona u krvi.

Stabilna dovoljna razina testosterona u krvi je bitna jer jedino tako je moguće izvući maksimalni učinak

testosterona na organizam. U suprotnom, niska razina testosterona negativno djeluje na organizam,

ponekad na način kojega niste niti svjesni.

 

Neki od djelovanja testosterona:

  • Razvoj i funkcija muskulature
  • Funkcija spolnog sustava i sekundarnih spolnih obilježja muškaraca
  • Osjećaj samopouzdanja i želje za postignućima
  • Motivacija za uspjeh
  • Zdrava prirodna doza agresije i osjećaja dominacije

 

Negativni učinak niske razine testosterona:

  • Manjak samopouzdanja
  • Manjak motivacije
  • Smanjeni seksualni nagoni
  • Smanjena plodnost i problemi s erekcijom
  • Problemi sa spavanjem
  • Nakupljanje tjelesne masti, smanjenje mišićne mase i snage

 

Oblici testosterona u krvi:

Ukupna količina testosterona u tijelu se dijeli na vezani i ne vezani oblik testosterona:

  • Testosteron čvrsto vezan za globulin koji veže testosteron (sex hormon binding globulin – SHBG)
  • Testosteron labavo vezan za albumin
  • Slobodni testosteron

Ukupni zbroj slobodnog testosterona i testosterona labavo vezanog za albumin se naziva „biodostupni

testosteron“ i predstavlja onaj testosteron koji ima učinak na organizam. Testosteron vezan na SHBG

predstavlja inaktivirani testosteron, što znači da nije u mogućnosti napraviti ikakav učinak na organizam.

On postaje aktivan ukoliko dođe do njegovog otpuštanja sa SHBG-a, što se događa pod posebnim

uvjetima. Stoga ćemo dalje nastaviti raspravu o biodostupnom testosteronu koji ima realni učinak na

organizam. Prethodno se smatralo da je testosteron vezan na albumin također inaktivan, međutim noviji

dokazi ukazuju na to da se on lako po potrebi otpušta s albumina, što znači da je lako dostupan tijelu.

Biodostupni testosteron je organizmu trenutno dostupan za potrebne biokemijske procese, u mišićnom

tkivu, koži, unutarnjim organima, središnjem živčanom sustavu, prostati i spolnom sustavu i drugdje gdje

je potreban. Budući da se testosteron u tijelu proizvodi iz kolesterola, slobodno prolazi kroz membranu

stanica i dolazi do jezgre stanice gdje se veže izravno na DNA molekulu i aktivira dodatnu sintezu

molekula. Npr. u mišićnim stanicama testosteron stimulira sintezu dva glavna elementa mišićne stanice:

aktin i miozin, koji su zaduženi za mišićni rad i kontrakciju, te na taj način testosteron direktno radi

mišićnu hipertrofiju.

Osim anabolnog učinka na mišiće, testosteron ima i anti katabolni učinak, što znači da spriječava

djelovanje kortizola koji direktno uzrokuje razgradnju mišićnih stanica.

 

Neke činjenice o protoku testosterona u organizmu:

  • Razina SHBG u tijelu obično proporcionalno prati razinu estrogena
  • Distribucija testosterona kod muškaraca je obično 30-45% vezanog na SHBG i oko 50-68% vezanog za albumin. Preostalih samo 0.5-2% predstavlja slobodni ne vezani testosteron
  • Testosteron je glavni muški spolni hormon, najvećim dijelom se proizvodi u Leydigovim stanicama u testisu, manjim dijelom u kori nadbubrežne žlijezde
  • Prosječni odrasli muškarac proizvede oko 2.5-11 mg testosterona dnevno
  • Ukupna razina testosterona se smanjuje 1 % godišnje svake godine nakon 30 godina života

 

Optimalna razina testosterona u muškaraca

Nerijetko se po literaturi može pronaći podatak o količini testosterona u tijelu prosječnog muškaraca

dobi između 18 i 80 godina života u rasponu između 250-1100 nanograma/dL krvi. Budući da je raspon

dobi prevelik, upitna je i vrijednost takvog podatka. Jednostavno i logično je dovesti u pitanje da li se

mlada osoba u naponu snage u 30tim godinama može uspoređivati u količini testosterona s osobom

treće životne dobi u 80tim godinama života.

Iz literature se može izlistati tablice ukupne količine testosterona u tijelu, količine slobodnog

testosterona i količine biodostupnog testosterona koje su pobliže definirane za pojedinu životnu dob.

Ovim vrijednostima do sada uzeti rasponi dobivaju konkretni smisao u odnosu na postojeću praksu

stavljanja svih životnih dobi pod isti krov.

 

Razina ukupnog testosterona prema dobi

Dob 20-29 godina, Količina 278-906 ng/dL

30-39 years old 300-830 ng/dL

40-49 years old 280-700ng/dL and an average of 539 ng/dL

50-59 years old 240-630 ng/dL and an average of 499 ng/dL

60-69 years old 210-540 ng/dL and an average of 502 ng/dL

70-89 years old 170-490 ng/dL

 

Razina slobodnog testosterona prema dobi

AGE FREE TESTOSTERONE LEVELS

20-39 years old An average of 10.75 ng/dL

40-49 years old 7-26 ng/dL (Normal ranges in the Deslypere study)

50-59 years old 5-22 ng/dL (Normal ranges in the Deslypere study)

60-69 years old 5-19 ng/dL (Normal ranges in the Deslypere study)

Razina biodostupnog testosterona prema dobi

AGE BIOAVAILABLE TESTOSTERONE LEVELS

20-29 years old 83-257 ng/dL

30-39 years old 72-235 ng/dL

40-49 years old 61-213 ng/dL

50-59 years old 50-190 ng/dL

60-69 years old 40-168 ng/dL

 

Kako povećati i što smanjuje razinu testosterona?

Različiti faktori utječu na razinu testosterona bilo pozitivno bilo negativno. Neki od faktora su u prvom

redu fizički rad, prehrana, stres i kod sportaša suplementacija.

Fizički rad, trening, odnosno bilo kakav oblik mišićnog rada je snažan poticaj organizmu za pojačano

lučenje testosterona. Testosteron je hormon ključan za optimalno funkcioniranje mišića u naporu. Stoga

svaki učestali i intenzivni napor od tijela traži osiguranje dovoljne količine testosterona i poticaj na

lučenje još kako bi se predvidjeli budući napori.

Uz fizički rad, optimalna prehrana je drugi ključan faktor koji ne samo da može održavati razinu

testosterona, već i smanjiti je ukoliko dođe do smanjenja prehrane. Ukratko, ukoliko dođe do smanjenja

unosa nutrijenata preko 20% dnevno u odnosu na prethodni unos, lako popratno dolazi do smanjenja

lučenja testosterona. Čak iako se unosi 100% dnevna potreba za nutrijentima, tijelo evidentno registrira

manju potrebu za ovim hormonom i rezultira manjim lučenjem istog.

Osim pravilne prehrane i redovitog vježbanja, ja dobru razinu testosterona ključne su i masti, budući da

je on hormon u čijoj se podlozi nalazi kolesterol. Preporuka je da 25-30% ukupnog dnevnog kalorijskog

unosa dolazi iz masti, budući da se prema istraživanjima već i unos masti ispod 20% dnevno odrazi na

manju količinu testosterona. Unos masti bi trebao ići ovim redom: polinezasićene (riba, sezam, orašasti

plodovi), mononezasićene (maslinovo ulje, suncokretovo ulje, maslac od kikirikija), zasićene masti

(životinjski izvori masti, kokosovo ulje, mliječna mast, maslac, sir).

Prema pojedinim znanstvenim istraživanjima i odnos ugljikohidrata prema proteinima u dnevnoj

prehrani koji bi trebao u ovom slučaju biti 2:1 u korist ugljikohidrata je važan za održavanje pravilne

razine testosterona. Udio ugljikohidrata prema proteinima od 1:1 ili manje može dovesti do smanjenja

lučenja testosterona. Dakle ukoliko se unosi 1.5 g proteina/kg tjelesne težine, osoba od 100 kg težine bi

trebala dnevno unijeti minimalno 300 g ugljikohidrata prema ovim radovima.

Što se tiče suplementacije, postoji indicije da pojedini suplementi uspješno podižu razinu testosterona u

tijelu.

Ekstrakt piskavice (Fenugreek extract engl), tj. saponini u njemu moguće povećavaju i biodostupni i

slobodni testosteron u tijelu, te smanjuju konverziju testosterona u estrogen.

Bilja Eurycoma longifolia (Longjack) moguće povećava slobodni testosteron inhibirajući SHBG (sex

hormon binding globulin) koji veže i inaktivira testosteron. Na taj način veća količina testosterona ostaje

slobodna napraviti učinak.

Diindolylmethane (DIM) je spoj koji nastaje iz indol-3- carbinola iz brokule i srodnih biljaka.

Diindolylmethane djeluje antiestrogeno, što indirektno povećava učinak testosterona.

D-aspartična kiselina (NAPOMENA: spoj nema veze s aspartamom) prema pojedinim radovima u dozama

2-3 grama dnevno kroz 1-3 mjeseca uzimanja povećava razinu testosterona.

Tribulus iz biljke tribulus alatus, koji je bogat beta-sitosterolom i saponinima furostanola moguće

povećava libido i razinu ukupnog testosterona u tijelu prema pojedinim radovima.

Biljka Plectrantus barbatus (Coleus forskohlii) također na duge staze moguće povećava razinu

testosterona.

Vitamin D3 koji je topljiv u mastima i mikronutrijent cink imaju važan dio u stvaranju i metabolizmu

testosterona. Iz redovne prehrane i boravka na suncu ovih tvari tijelo priskrbi u potrebnim količinama,

međutim ukoliko životne okolnosti to ne dopuštaju, preporuka je nadoknaditi ih iz suplementacije.

Iz svega do navedenog evidentno je da razinu testosterona treba pažljivo održavati ne samo kako bi se

uspjelo u sportu, već i za normalno svakodnevno fizičko i psihičko funkcioniranje organizma. Smisao ovog

članka je bio ukazati na opću važnost ovog hormona koji se nažalost neopravdano olako shvaća i olako

dovodi u negativnu konotaciju i spregu s agresivnošću bez dubljeg uvida u problematiku stvari. Nadamo

se da ćete idući put kad budete nekoliko dana zaredom malaksali, depresivni, klonuti duhom, umorni,

neproduktivni i jednostavno rečeno nikakvi, pogotovo kad se radi o muškarcima zbog ovog članka, ako

već do sada niste, pomisliti na testosteron i je li njegova razina iz nekog razloga narušena. Pritom,

naravno za svaki oblik suplementacije slobodno nam se obratite, u Proteosu ćete uvijek pronaći vlastite

proizvode vrhunske i provjerene kvalitete koji se ne temelje na marketinškim spinovima, nego na realnim

znanstvenim temeljima i faktografiji.

 

Ivo Dokoza, dr. med.

 

 

 

Reference:

1. Seidman, S. N. (2006). Androgens and the aging male.Psychopharmacology Bulletin,

2. Kicman, A. T. (2008). Pharmacology of anabolic steroids. British Journal of Pharmacology,

3. Schatzl, G., Madersbacher, S., Temml, C., Krenn-Schinkel, K., Nader, A., Sregi, G., … &

4. Araujo, A. B., O'Donnell, A. B., Brambilla, D. J., Simpson, W. B., Longcope, C., Matsumoto,

5. Deslypere, J. P., & Vermeulen, A. (1984). Leydig Cell Function in Normal Men: Effect of

6. Cangemi, R., Friedmann, A. J., Holloszy, J. O., & Fontana, L. (2010). Long?term effects of

7. Hämäläinen E, Adlercreutz H, Puska P, Pietinen P. (1984). Diet and serum sex hormones in

8. Dorgan, J. F., Judd, J. T., Longcope, C., Brown, C., Schatzkin, A., Clevidence, B. A., … &

9. Reed, M. J., Cheng, R. W., Simmonds, M., Richmond, W., & James, V. H. T. (1987). Dietary

10. Wang, C., Catlin, D. H., Starcevic, B., Heber, D., Ambler, C., Berman, N., … & Swerdloff, R.

11. Hämäläinen EK, Adlercreutz H, Puska P, Pietinen P. (1983). Decrease of serum total and

12. Anderson, K. E., Rosner, W., Khan, M. S., New, M. I., Pang, S., Wissel, P. S., & Kappas, A.

13. Kappas, A., Anderson, K. E., Conney, A. H., Pantuck, E. J., Fishman, J., & Bradlow, H. L.

40(4), 205-218.

154(3), 502-521.

Marberger, M. (2003). Serum androgen levels in men: impact of health status and

age. Urology, 61(3), 629-633.

A. M., & McKinlay, J. B. (2004). Prevalence and incidence of androgen deficiency in

middle-aged and older men: estimates from the Massachusetts Male Aging Study. The

Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism, 89(12), 5920-5926.

Age, Life-Style, Residence, Diet, and Activity. The Journal of Clinical Endocrinology &

Metabolism, 59(5), 955-962.

calorie restriction on serum sex?hormone concentrations in men. Aging Cell, 9(2), 236-

242.

healthy men. Journal of Steroid Biochemistry, 20(1):459-64.

Taylor, P. R. (1996). Effects of dietary fat and fiber on plasma and urine androgens and

estrogens in men: a controlled feeding study. The American Journal of Clinical Nutrition,

64(6), 850-855.

lipids: an additional regulator of plasma levels of sex hormone binding globulin. The

Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism, 64(5), 1083-1085.

S. (2005). Low-fat high-fiber diet decreased serum and urine androgens in men. The

Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism, 90(6), 3550-3559.

free testosterone during a low-fat high-fibre diet.Journal of Steroid Biochemistry, 18(3).

369-70.

(1987). Diet-hormone interactions: protein/carbohydrate ratio alters reciprocally the

plasma levels of testosterone and cortisol and their respective binding globulins in

man. Life Sciences, 40(18), 1761-1768.

(1983). Nutrition-endocrine interactions: induction of reciprocal changes in the delta 4-5

alpha-reduction of testosterone and the cytochrome P-450- dependent oxidation of

estradiol by dietary macronutrients in man. Proceedings of the National Academy of

Sciences, 80(24), 7646-7649.

14. Wilborn, C., Taylor, L., Poole, C., Foster, C., Willoughby, D., & Kreider, R. (2010). Effects of a

Purported Aromatase and 5 ?-Reductase Inhibitor on Hormone Profiles in College-Age

Men. International Journal of Sport Nutrition,20(6), 457.

15. Poole, C., Bushey, B., Pena, E., Constancio, E., Jones, T., Dufour, F., … & Wilborn, C.

(2009). Effects of TESTOSURGE supplementation on strength, body composition and

hormonal profiles during an 8-week resistance training program. Journal of the

International Society of Sports Nutrition, 6(Suppl 1), P11.

16. Tambi, M. I. B. M., Imran, M. K., & Henkel, R. R. (2012). Standardised water?soluble extract

of Eurycoma longifolia, Tongkat ali, as testosterone booster for managing men with

late?onset hypogonadism?Andrologia, 44(s1), 226-230.

17. Henkel, R. R., Wang, R., Bassett, S. H., Chen, T., Liu, N., Zhu, Y., & Tambi, M. I. (2014).

Tongkat Ali as a potential herbal supplement for physically active male and female

seniors—a pilot study. Phytotherapy Research, 28(4), 544-550.

18. Topo, E., Soricelli, A., D'Aniello, A., Ronsini, S., & D'Aniello, G. (2009). The role and

molecular mechanism of D-aspartic acid in the release and synthesis of LH and

testosterone in humans and rats. Reproductive Biology and Endocrinology, 7(120), 1482-

1488.

19. Kohut, M. L., Thompson, J. R., Campbell, J., Brown, G. A., Vukovich, M. D., Jackson, D. A.,

& King, D. S. (2003). Ingestion of a dietary supplement containing

dehydroepiandrosterone (DHEA) and androstenedione has minimal effect on immune

function in middle-aged men. Journal of the American College of Nutrition, 22(5), 363-371.

20. Godard, M. P., Johnson, B. A., & Richmond, S. R. (2005). Body composition and hormonal

adaptations associated with forskolin consumption in overweight and obese men. Obesity

Research, 13(8), 1335-1343.