Omega-3 masne kiseline u trudnoći i dojenju

facebooktwitterpinterest

Omega-3 masne kiseline su esencijalne masne kiseline, odnosno nužno ih je unijeti prehranom. Omega-3 masne kiseline su nužne za razvoj živčanog sustava i mozga fetusa, a vjerojatno su potrebne i za pravilan termin poroda i zdravu porođajnu težinu. Istraživanja ukazuju da je zapadna prehrana ograničena na unos ribe dvaput tjedno što je nedovoljno da se zadovolji potreba trudnica za omega-3 masnim kiselinama. Osim ribe kao glavnog izvora omega-3 masnih kiselina, danas su trudnicama na raspolaganju biljna ulja i dodaci prehrani (kapsule ribljih ulja ili derivati algi) uz pomoć kojih je moguće unijeti adekvatnu količinu omega-3 masnih kiselina kako bi se zadovoljile dnevne potrebe. U nadolazećoj seriji članaka više ćemo se pozabaviti tematikom unosa omega masnih kiselina kod trudnica, fetusa, dojenčeta i male djece, te ćemo se skoncentrirati ciljano na ulogu omega-3 masnih kiselina dokosaheksaenske (DHA) i eikosapentaenske kiseline (EPA), te na ulogu omega-6 masnih kiselina i arahidonske kiseline (AA).
 
Polinezasićene masne kiseline (PUFA – polyunsaturated fatty acids) iz omega-3 i omega-6 spektra u zadnjih 30 godina zaokupljaju pažnju znanstvenika zbog njihove uloge u razvoju mozga i živčanog sustava fetusa i dojenčeta, te uloge u upalnim procesima. Najveću važnost pritom imaju dvije masne kiseline koje su inače sastavni dio fosfolipida stanične membrane, tzv. arahidonska kiselina (AA) i dokosaheksaenska kiselina (DHA), kritične za rast i razvoj središnjeg živčanog sustava fetusa i dojenčeta. Arahidonska kiselina je sastavni dio stanične membrane svih stanica u tijelu i uključena je u staničnu signalizaciju i diobu stanica, te je prekursor za upalne molekule, tzv. eikozanoide. Dokosaheksaenska kiselina je primarno zastupljena u membrani stanica mrežnice gdje čini 93% svih omega-3 masnih kiselina i membrani neurona središnjeg živčanog sustava gdje čini oko 97% svih omega-3 masnih kiselina. DHA je uključena u razvoj oka i mozga i metabolizam neurotransmitera pogotovo od trećeg trimestra trudnoće sve do 18. mjeseca života djeteta. Koncentracija DHA u krvi fetusa ovisi o koncentraciji DHA u krvotoku majke i majčinom unosu DHA iz prehrane.
 
Interes za istraživanje unosa omega-3 masnih kiselina u trudnoći i dojenju započeo je ranih 1980tih godina kada su danski istraživači primjetili da su žene sa Farskih otoka rađale djecu 194 g težu i gestacijski 4 dana stariju u odnosu na žene iz Danske. Uočeno je da žene sa Farskih otoka dnevno unose bitno više omega-3 masnih kiselina i manje omega-6 masnih kiselina u odnosu na žene iz Danske. Konačni zaključak serije istraživanja u Danskoj i Norveškoj je bio da zdrave trudnice koje dnevno unose više 1 g DHA omega-3 masne kiseline podrijetlom iz ribljeg ulja mogu dostaviti više DHA fetusu u odnosu na trudnice koje unose DHA iz drugih izvora ne ribljeg podrijetla. Kasnije je u jednoj kanadskoj studiji zaključeno da trudnice koje dnevno unose manje od 150 mg omega-3 masnih kiselina imaju veći rizik od prijevremenog poroda. Od onda do danas uslijedila je cijela lavina članaka o ulozi polinezasićenih masnih kiselina u trudnoći i dojenju, rastu i razvoju djeteta.
 
Današnja tipična zapadna prehrana koja se temelji na dvaput tjednom unosu ribe je generalno deficijentna omega-3 masnim kiselinama, a pogotovo DHA omega-3 kiselinom. Djeca rođena od majki koje su tjedno ribu jele više od dvaput pokazala su bolje rezultate na testovima vizualnih, jezičnih i motoričkih vještina sa 3 godine života u usporedbi s djecom majki koje su jele ribu dvaput ili manje tjedno. Dva serviranja ribe tjedno osiguravaju svega 100-250 mg omega-3 masnih kiselina dnevno, od čega 50-100 mg DHA. Tijekom trudnoće ciljani dnevni unos omega-3 iznosi 650 mg, od čega 300 mg DHA. Kako bi se nadoknadio deficit unosa omega-3 masnih kiselina u zapadnoj prehrani tijekom trudnoće i dojenačkog razdoblja preporuča se trudnicama i majkama potrebnu razliku nadomjestiti dodacima prehrani koji sadrže EPA i DHA omega-3 masne kiseline podrijetlom iz ribljeg ulja. Preporučeni dnevni unos iznosi ukupno 400-550 mg omega-3 masnih kiselina (zbirno EPA+DHA) od čega bi udio DHA trebao iznositi oko 225-250 mg. Važno je napomenuti da je prilikom izbora dodatka prehranu ključno voditi brigu o kvaliteti ribljeg ulja i sadržaju teških metala u dodacima prehrani. Teški metali (živa, kadmij, olovo) imaju negativan učinak na razvoj fetusa i dojenčeta, te je ribu koja ih potencijalno sadrži ključno izbjegavati.
 
Više o utjecaju DHA u trudnoći i dojenju pratite u našim slijedećim člancima
 
 

Ivo Dokoza, dr. med.
specijalizant anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja pri KDB Zagreb

 

 

Reference:
Olsen SF, Hansen HS, Sommer S, et al. Gestational ge in relation to marine n-3 fatty acids in maternal erythrocytes: a study of women in the Faroe Islands and Denmark. Am J Obstet Gynecol. 1991;164:1203-1209.
 
Birch EE, Garfield S, Castaneda Y, et al. Visual acuity and cognitive outcomes at 4 years of age in a double-blind, randomized trial of longchain polyunsaturated fatty acid-supplemented infant formula. Early Hum Dev. 2007;83:279-284.
 
Innis SM, Friesen RW. Essential n-3 fatty acids in pregnant women and early visual acuity maturation in term infants. Am J Clin Nutr. 2008;87: 548-557.
 
Helland IG, Saugstad OD, Saarem K, et al. Supplementation of n-3 fatty acids during pregnancy and lactation reduces maternal plasma lipid levels and provides DHA to the infants. J Matern Fetal Neonatal Med. 2006;19:397-406.
 
Denomme J, Stark KD, Holub BJ. Directly quantitated dietary (n-3) fatty acid intakes of pregnant Canadian women are lower than current dietary recommendations. J Nutr. 2005;135:206-211.
 
Szajewska H, Horvath A, Koletzko B. Effect of n-3 long-chain polyunsaturated fatty acid supplementation of women with low-risk pregnancies on pregnancy outcomes and growth measures at birth: a meta-analysis of randomized controlled trials. Am J Clin Nutr. 2006;83:1337-1344.
 
Jensen CL. Effects of n-3 fatty acids during pregnancy and lactation. Am J Clin Nutr.2006;83:1452S-1457S.
 
Olsen SF, Sorensen JD, Secher NJ, et al. Randomised controlled trial of effect of fish-oil supplementation on pregnancy duration. Lancet. 1992;339:1003-1007.
 
Olsen SF, Hansen HS, Sorensen TI, et al. Intake of marine fat, rich in (n-3)- polyunsaturated fatty acids, may increase birthweight by prolonging gestation. Lancet. 1986;2:367-369.
 
Smuts CM, Huang M, Mundy D, et al. A randomized trial of docosahexaenoic acid supplementation during the third trimester of pregnancy. Obstet Gynecol. 2003;101:469-479.
 
Olsen SF, Secher NJ. Low consumption of seafood in early pregnancy as a risk factor for preterm delivery: prospective cohort study. BMJ. 2002;324:447-450.
 
Helland IB, Smith L, Saarem K, et al. Maternal supplementation with very-long- chain n-3 fatty acids during pregnancy and lactation augments children’s IQ at 4 years of age. Pediatrics. 2003;111:e39-e44.
 
Dunstan JA, Simmer K, Dixon G, et al. Cognitive assessment of children at age 2(1/2) years after maternal fish oil supplementation in pregnancy:a randomised controlled trial. Arch Dis Child Fetal Neonatal Ed. 2008;93:F45-F50.
 
Mahaffey KR. Fish and shellfish as dietary sources of methylmercury and the omega-3 fatty acids, eicosahexaenoic acid and docosahexaenoic acid: risks and benefits. Environ Res. 2004;95:414-428.
 
Oken E, Radesky JS, Wright RO, et al. Maternal fish intake during pregnancy, blood mercury levels, and child cognition at age 3 years in a US cohort. Am J Epidemiol. 2008;167:1171-1181.
 
Nettleton JA. Omega-3 fatty acids: comparison of plant and seafood sources in human nutrition. J Am Diet Assoc. 1991;91:331-337.